Usklađivanje zakonodavstva

Proces 

Najvažniji zadatak parlamenata u procesu EU integracija je približavanje nacionalnog zakonodavstva pravnoj stečevini EU.

Ovaj vrlo složen zadatak mora se kontinuirano obavljati tokom priprema za integraciju i to ne samo od strane parlamenata, već i u uskoj saradnji s vladama i institucijama EU. Pravni temelj za ovo sadržan je u članu 70 SSP-a koji predviđa opću obavezu da će “Bosna i Hercegovina nastojati [će] osigurati postepeno usklađivanje svojih postojećih zakona i budućeg zakonodavstva s pravnom tečevinom (acquisem) Zajednice. Bosna i Hercegovina osigurat će propisnu primjenu i provođenje postojećeg i budućeg zakonodavstva.”

Ključni element uspješnog procesa usklađivanja zakona je mehanizam koordinacije između izvršnih vlasti u BiH. Pored toga, program integracije je potrebno izraditi i usvojiti poštujući trenutnu ustavnu strukturu zemlje. Daljnji vitalni elementi ovog procesa su stvaranje i djelovanje efikasnog mehanizma saradnje između Parlamenta i izvršne vlasti s jedne strane, te jasan mehanizam saradnje između i unutar parlamenata u BiH, s druge strane.

Zadaci parlamenta koji se odnose na usklađivanje zakonodavstva mogu se razlikovati u različitim fazama integracije u EU, a obim posla postaje sve zahtjevniji nakon što zemlja dobije status kandidata te kasnije, kada započnu pregovori o pristupanju.

Za uspješno i koordinirano pravno usklađivanje ugovornih obaveza između Evropske unije i zemlje koja namjerava pristupiti EU potrebno je jasno definirati korake i faze usklađivanja zakonodavstva. Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između EU i BiH stupio je na snagu 1. juna 2015. godine. Kao dio procesa evropskih integracija potencijalna država kandidatkinja trebala bi usvojiti svojevrsnu mapu puta koja sažima ko radi šta, kada i na koji način. To je takozvani Program integracije, koji također sadrži odgovarajući plan usklađivanja zakona. Takve programe trebaju razraditi državne vlasti koje imaju potrebnu nadležnost i sposobnost za ispunjavanje ovog zadatka. Na temelju tih programa potrebno je pratiti provedbu i to je faza u kojoj je uloga parlamenata, a posebno njihovih radnih tijela koja se bave evropskim poslovima, od vitalne važnosti. Proces usklađivanja zakona u parlamentu treba u najvećoj mogućoj mjeri integrirati u redovne zakonodavne aktivnosti.

Programiranje procesa usklađivanja zakonodavstva spada u odgovornosti vlada. Prioriteti se moraju utvrditi političkom odlukom vlada na temelju tehničke izvodljivosti, kao i procjene finansijskog i društvenog utjecaja od strane nadležnih pravnih i drugih stručnjaka. Parlament treba biti uključen u ovaj proces u fazi ranog planiranja.

Očito je da se prenošenje pravnih normi Evropske unije prije pristupanja praktično odvija uz glavnu inicijativu i izvršnu ulogu koju su preuzele vlade. Međutim, parlament ima ključnu ulogu u cjelokupnom procesu kao zakonodavac odgovoran za veliki dio aktivnosti približavanja zakonodavstva i kao institucija koja osigurava demokratski legitimitet i političku kontrolu. Taj se politički nadzor uglavnom provodi svakodnevno putem Komisije za evropske integracije svakog parlamenta.

Drugi ključni aspekt postupka približavanja zakonodavstva je ispitivanje usklađenosti predloženih zakona sa propisima Evropske unije, takozvana provjera usklađenosti. To je zadatak koji prije svega provode organi vlade, što znači da nacrti zakona koje su vlade podnijele parlamentima trebaju biti popraćeni obrazloženjima u kojima se opisuje opseg pravne inicijative i stepen kompatibilnosti nacrta zakona s pravnom stečevinom EU. Pored toga, provjera usklađenosti parlamentarnih amandmana i pravnih mišljenja na prijedloge zakona jedno je od najvažnijih pitanja u svim parlamentima prije pristupanja.

Što se tiče uloge parlamenata u BiH, SSP u članu 12. i članu 121 izričito propisuje posebnu ulogu PSBiH. Više detalja o Parlamentarnom odboru za stabilizaciju i pridruživanje između Evropske unije i Bosne i Hercegovine (POSP) navedeno je u odjeljku pod naslovom „Parlamentarni odbor za stabilizaciju i pridruživanje“.
 

Prvi sastanak Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje između Evropske unije i Bosne i Hercegovine
Delegacija Evropskog parlamenta za odnose sa Bosnom i Hercegovinom

U kasnijim fazama EU integracije, nakon podnošenja zahtjeva za članstvo u EU i dodjele statusa države kandidata, pregovori o pristupanju mogu se otvoriti. Parlamenti u BiH suočit će se sa znatnim povećanjem obima posla jer će se prijenos normi EU u pravni sistem BiH u velikoj mjeri morati provesti kroz zakonodavna tijela. Poglavlja pravne stečevine EU (EU acquis) (trenutno njih 35) čine osnovu pregovora o pristupanju za svaku zemlju kandidatkinju. Ova poglavlja odgovaraju različitim oblastima prava EU za koja su, da bi se ispunili uvjeti pridruživanja, potrebne reforme. 

Uvjeti za članstvo ENG
Infografika SSP-a Direkcije za evropske integracije 1
Infografika SSP-a Direkcije za evropske integracije 2
Trenutni status procesa proširenja